Imunitet je otpornost organizma da se odbrani od različitih bolesti, infekcija, bakterija, virusa ili nekih drugih bioloških ili hemijskih invazija.
Briga o zdravlju i jak imunitet počinje od sistema za varenje hrane. Hrana je gorivo koje pokreće naš unutrašnji motor. Od kvaliteta hrane i od funkcionalnosti sistema za varenje, zavisi količina energije koju ćemo imati na raspolaganju.
Sadržaj
Gdje nastaje imunitet
Imunološki sistem je rasprostranjen po cijelom tijelu, a probavni sistem igra veliku ulogu u imunitetu. Oko 80% naših stanica imunološkog sistema nalazi se u probavnom sistemu. Stoga je zdrav probavni sistem nužan za dobro funkcionisanje imunog sistema.
Mi smo odgovorni za svoj imuni sitem- Osvijestite svaki zalogaj!
Naš sistem za varenje započinje usnom dupljom, a zatim slijede ždrijelo, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i rektum.
Varenje hrane počinje u usnoj duplji. Najvažniji dio žvakanja hrane je u njenom natapanju enzimima iz pljuvačnih žlijezda. Ako je hrana dovoljno natopljena ovim enzimima onda će biti i dobro svarena, odnosno probavljena. Za zdravu usnu duplju preporučujemo Aloe Bright Tootgel.
Hrana dalje putuje kroz ždrijelo i jednjak gdje se dalje natapa enzimima i stiže u želudac gdje se zadržava oko 30 minuta. Pod dejstvom želučane kiseline, u želucu se hrana vari i priprema za resorpciju hranjivih materija u tankom crijevu. Ako nedostaju enzimi iz pljuvačnih žlijezda u želucu se luči prevelika količina kiseline i hrana potpuno sagori, te se smanjuje količina hranjivih materija.
U tankim crijevima se hrana zadržava oko dva sata. Na početku tankog crijeva se izlijeva žuč iz jetre i enzimi iz pankreasa, za razgradnju i resorpciju proteina i ugljikohidrata. Naša crijeva su površine dva teniska terena kada bismo ih raspeglali. U njima se nalaze crijevne resice koje su zadužene za apsorpciju hranjivih materija iz hrane, one su povezane sa krvnim sudovima, pa cirkulirajuća krv odvodi te hranjive sastojke širom organizma.
Kada su crijevne resice oštećene, smanjene ili začepljene plakom gube svoju optimalnu funkciju, pa tako slabije ili jako malo apsorbuju neophodne vitamine, minerale, proteine i ostale hranjive tvari. Također, kada su crijevne resice oštećene tada nisu u mogućnosti da zadrže patogene u probavnom traktu i oni se lako probijaju u krvotok te dolazi do učestalih upala i bolesti.
Kako bi pomogli njihovu funkciju potrebno im je čišćenje. Naša preporuka je Aloe Vera gel. Ključni napitak za čićenje i regeneraciju sluzokože u cijelom sistemu za varenje, kao i stvaranje dobre podloge za razvoj korisnih bakterija (prebiotičko dejstvo). Kod zaprljanih crijeva, također, se javlja disbalans dobrih i loših bakterija, pa je nužna upotreba pravog probiotika koji će da nadomjesti dobre bakterije. Forever Active Probiotic
Debelo crijevo– ovdje se hrana vari i do 8 sati i ovo je najsloženiji i najdelikatniji dio varenja hrane. U debelom crijevu se uz pomoć armije korisnih bakterija (probiotici) iz hrane razgrađuje i izvlači sve ono što nisu ugljeni hidrati i proteini, to jeste završava započeto i pokušava da se svari ono što nije moglo u tankom crijevu. U debelom crijevu, pored korisnih bakterija, živi i armija zloćudnih bakterija i virusa koji su preživjeli hlorovodoničnu kiselinu u želucu i sada putem crijevnih resica, pokušavaju da uđu u krvotok i stignu do naših ćelija.
Zdrav probavni trakt možda je i najvažnija karika u očuvanju našeg zdravlja. U njemu se obavlja varenje, razlaganje, selekcija i resorpcija hranjivih materija ali i prva linija odbrane od raznih mikroorganizama koji žele da uđu u naš krvotok.
Zbog toga je vrlo važno, bar jednom godišnje, očistiti i regenerisati naš probavni sistem. Naša preporuka je Clean 9, detoksikacijski program.
Ključni napitak za čićenje i regeneraciju sluzokože u cijelom sistemu za varenje, kao i stvaranje dobre podloge za razvoj korisnih bakterija (prebiotičko dejstvo). Kod zaprljanih crijeva, također, se javlja disbalans dobrih i loših bakterija, pa je nužna upotreba pravog probiotika koji će da nadomjesti dobre bakterije. Forever Active Probiotic
Koje su vrste imuniteta
Razlikujemo dvije vrste imuniteta: urođeni (prirodni, nespecifični) i stečeni (adaptivni, specifični).
Urođeni imunitet
Urođeni imunitet je prisutan kako po rođenju, tako i tokom cijelog života i on predstavlja našu prirodnu barijeru i prvu liniju odbrane, što znači da je prisutan i prije pojave izazivača imunog odgovora (antigena) i na njih reaguje isto tj. nespecifično. Sačinjavaju ga prirodne barijere: koža, sluzokoža, omotači koji obavijaju organe, određene vrste bijelih krvnih zrnaca, hemijski modulatori i zapaljenski odgovor. On je uvijek isti, spreman da po potrebi neutrališe mikroorganizme ili toksine, ali nije specifičan ni za jednu vrstu mikroorganizama i nema funkciju pamćenja., tj. na isti način će reagovati na različite mikroorganizme bez obzira da li se prvi put susureće sa njima ili je već ranije bio izložen njihovom prisustvu.
Stečeni imunitet
Stečeni imunitet se stiče tokom života, razvija postepeno i specifično reaguje na svaki antigen, pamteći svaki kontakt, što omogućuje pokretanje imunog odgovora i odbranu organizma čak i mnogo godina nakon prvog susreta sa određenim antigenom. Glavne komponente stečenog imuniteta su B i T limfociti, koji spadaju u red bijelih krvnih zrnaca. Razlikuju se po tome što B limfociti nemaju sposobnost da sami uđu u inficirane ćelije, već proizvode antitijela koja se vezuju za različite antigene (npr. bakterije), a zatim šalju signal fagocitima (specijalizovanim ćelijama „čistačima“) da te komplekse antigen- antitijela unište.T limfociti, s druge strane, mogu direktno da napadnu i eliminišu virusom inficirane ćelije i kancorogene ćelije, što im daje vodeću ulogu u ćelijskom posredovanom imunitetu.
Uzroci i simptomi pada imuniteta
Najčešći uzroci pada imuniteta su: stres, umor, nedostatak sna, pretjerana upotreba alkoholnih pića, pušenje, nepravilna ishrana, pa čak i pretjerana dezinfekcija ruku i predmeta koje stalno koristimo može dovesti do pada imuniteta.
Najčešći simptomi smanjenja imuniteta su: osjećaj stalnog umora, bolovi u zglobovima, problemi s probavom, česte infekcije nakon čega je potreban duži period za oporavak nego što je uobičajeno.
Jačanje Imuniteta i prevencija pada imuniteta
Jačanje imuniteta treba da bude naša stalna briga, a ne samo kada se razbolimo. Imunitet treba biti naša stalna briga i zapamtite imate veliku kontrolu nad njim. Možete poduzeti nekoliko koraka za jačanje imuniteta, kako bi smanjili šanse za obolijevanje od infekcija i da bi sačuvali zdravlje.
- Izbjegavajte šećere! Šećer je broj jedan u padu imunog sistema, doprinosi razvoju loših crijevnih bakterija, koje slabe odbranu vašeg imunog sistema. Šećera ima u svoj procesiranoj hrani.
- Smanjite svakodnevni stres! Hronični stres slabi naš imuni sistem i podložniji smo bolestima i infekcijama. Pronađite svoje lične strategije za smanjenje stresa i redovno ih praktikujte.
- Obratite pažnju na ishranu! Jedite sezonsku hranu, voće i povrće iz organskog uzgoja. Maksimizirajte zeleno lisnato povrće, ubacite ga u svaki obrok kako biste nahranili dobre crijevne bakterije, vlaknima i hranjivim tvarima, koje omogućuju njihov rast. Oni održavaju zdravu bakterijsku ravnotežu u vašim crijevima i jačaju imunitet. Malo povća u ishrani dovodi do dijabetesa, insulinske rezistencije, problema s probovom. Koristite povrće duginih boja.
Koristite začine u hrani. Začina u ishrani sa ljekovitim prednostima poput đumbira, kurkume, cimeta, majčine dušice i kajenskog bibera sadrže snažan protuupalni, antigljivični i antivirusni učinak što dodatno jača imunitet, te smanjuje sposobnost virusa da prodru u ćeliju i replicira unutar njih.
- Pijte čajeve (zeleni, bijeli, crni), polifenoli iz njih jačaju imuni sistem i obnavljaju ćelije. (Piti ih najkasnije do 15h), a kasnije neke neke umirujuće poput kamilice…)
- Pomozite sebi kroz hidrataciju i odmor
Konzumirajte toplu vodu (posebno u jutro, čašu do dvije) sa nefiltriranim jabukovim sirćetom ili limunom, a za slanu verziju popijte supu od kostiju (teletina, junetina, riba, piletina, od zdravih životinja), kako biste dobili dozu aminokiselina poput arginina, glitamina i glicina, one su odlične za jačanje imuniteta. Uzmite vrijeme za odmor, da napunite baterije.
- Prakticirajte post, bilo koje vrste (sve religije preporučuju određeni post). Dok postimo naše tijelo se čisti. Djelimični post od 16 do 18/20 sati uz vodu- koji potiče autofagiju za jačanje imuniteta. Prvi obrok neka bude što kasnije, a zadnji što ranije. Užine nisu dobre za naše tijelo, za naš imunitet. Naš probavni sistem treba odmor između obroka i nije dobro da stalno grickamo nešto. Dovoljna su dva do tri kvalitetna obroka.
- Redovno vježbajte, šetajte, boravite na svježem zraku. Umjerena, redovna fizička aktivnost pomaže da se poveća funkcija imunološkog sistema, podižući nivo bijelih krvnih zrnaca i antitijela koja se bore protiv infekcije, povećava cirkulacija i smanjuje hormon stresa.
- Obezbijedite sebi dovoljno sna! Spavanje ima veliki utjecaj na imunološku funkciju, pa je ključno da kvalitetno i dovoljno spavate. Jedan sat prije spavanja isključite ekrane, pripremite kupku, čitajte, opustite se. Praktikujte svaku večer odlazak u krevet u približno isto vrijeme, najkasnije do 23h. Dovoljno je 7 do 8 sati kvalitetnog sna. Previše sna takoder, nije dobro, kao ni premalo.
Uloga prebiotika i probiotika
Da bi naš probiotik bio efikasan i efektan da dođe na plodno tlo i naseli dobre bakterije vrlo su bitni prebiotici. Prebiotici igraju veliku ulogu obezbjeđujući vlakna potrebna u osiguranju zdravog i snažnog razvoja crijevne flore.
Prebiotici, za razliku od probiotika nisu živi mikroorganizmi nego neprobavljivi sastojci nekih namirnica koje konzumiramo (možemo ih pronaći u mnogom voću, korjenastom povrću, artičoke…). To su oligosaharidi ili neprobavljivi ugljikohidrati kao što je celuloza i pektin.
U našem organizmu ti šećeri postaju hrana za one dobre bakterije. Odnosno, probiotici su dobre bakterije, a prebiotici hrana za te bakterije. Osim što poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze gornji dio probavnog sistema, omogućavaju i njihovo naseljavanje u mikroflori debelog crijeva.
Štite od nastanka raka debelog crijeva radi stavranja biturata, ne potiču izlučivanje inzulina i time su dobri za dijabetičare, snižavaju holesterol, lipide i masti, te prave omjer pozitivnog holesterola, povećavaju bioraspoloživost kalcija i magnezija, smanjuju koncentraciju amonijaka u crijevima, te skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal.
Pomažući razvoj korisne mikroflore prebiotici umanjuju šanse za preživljavanje patogenih mikroorganizama.
Prema rječniku, mikrob je sićušna forma života, mikroorganizam. Ljudska biča su domaćini raznim vrstama mikroba. Oni žive na našoj koži, u našim ustima i u svim dijelovima našeg gastrointestinalnog trakta. Zapravo, procjenjeno je da više od 400 različitih vrsta mikroba stanuje u ljudskom tijelu kao u svojoj kući- oni su čak mnogobrojniji nego ćelije u našem organizmu.
Mikrobi su živi organizmi koji postoje u našem tijelu i igraju važnu ulogu u našem opštem zdravlju i blagostanju. Neki mikrobi su loši, međutim, većina mikroba je blagotvorna. Ove „dobre bakterije“ su nazvane probioticima, od grčke riječi- za život.
Koliko je bitna suplemntacija za dobar imunitet
Vitamini i minerali su prijeko potrebni za zdravo funkcionisanje organizma. Bez dovoljnog prisustva minerala u organizmu ne mogu ni unijeti vitamini da se iskoriste na pravi način. Većinu njih naše tijelo ne može samo proizvesti, pa ih moramo unositi kavlitetnom ishranom ili dodacima ishrani, suplementima. Čovjek je jedini sisar čiji organizam nije sposoban proizvesti vitamin C, i nikad ga ne možemo imati u zalihama, već ga svakodnevno moramo uzimati. Potrebno je da ga unosimo kroz kvalitetnu ishranu ili kao nadopunu suplementima Nakon 30.godine suplementacija je posebno važna. Osim što suplementi pomažu poboljšati rezultate treninga, pravilan izbor suplemenata može utjecati na vitalnost, razinu energije, pa čak i na mladolik izgled.
Iako se hranimo zdravo i ispravno, stres, fizička aktivnost, pušenje, izloženost zagađivačima, povećava potrebe organizma za određenim nutrijentima.
Općenito svi vitamini se dijele na dvije skupine: vitamini topivi u mastima (vitamin A, D, E i K) i vitamini topivi u vodi (vitamin C, vitamini B skupine i vitamin H).
Vitamine topive u mastima uzimajte uz preporuku liječnika, budući da se pohranjuju u masnom tkivu organizma, te u jetri tokom dužeg vremena. Višak navedenih vitamina može djelovati toksično na organizam. Dok vitamine topive u vodi možete koristiti bez bojazni jer se njihov višak izlučuje putem urina.